Pretpostavlja se da u BiH ima oko 80 000 inficiranih hepatitisa- B virusom. Kad se tome doda i oko 40 000 zaraženih hepatitis- C virusom jasno je da je da se radi o ozbiljnom zdravstvenom problemu. Ovaj broj je, na žalost, sigurno veći, jer mnogi oboljeli nisu ni svjesni da imaju hepatitis, tako da se bolest uglavnom otkriva slučajno prilikom uobičajenih pregleda krvi. Bolest napreduje sporo i podmuklo, tako da oboljeli dugo vremena ne osjećaju nikakve tegobe. Nema sumnje da se najveći broj ljudi zarazio u toku rata posebno u periodu 1993-1995 godina kad su se, usljed ranjavanja, učestalo vršile transfuzije krvi. 

     Za vrijeme rata testiranja krvi davaoca na hepatitis viruse nisu rađena, tako da se nije znalo da li je davaoc krvi zaražen hepatitisom. Tako je, recimo, virus hepatitsa C otkriven 1989. godine. Godinu dana kasnije razvijena je metoda identifikacije virusa C iz krvi, dok se u BiH sa prvim testiranjima na ovaj virus počelo 1995.g. Test nije niti skup niti zahtjevan i u ratu su se mogla vršiti testiranja krvi na ovaj virus, ali to nije rađeno. Ako imamo u vidu da se  ciroza jetre uzrokovane hepatits virusom razvija u prosjeku oko 17 godina, jasno je da će u periodu o 2010 – 2012 godine u BiH biti između 5 i 10 hiljada oboljelih od ciroze jetre. I pored ovih zabrinjavajućih brojki naše zdravstvo je potpuno nespremno da se nosi sa ovim problemom i ne čini se ništa da se zdravstvene ustanove pripreme za zbrinjavanje ovolikog broja oboljelih. Mi ćemo posebnu pažnju posvetiti posljedicama infekcije hepatitis-B virus,u obzirom da je njime inficiran svaki 50. stanovnik BiH.