Pojavu da više članova jedne obitelji oboli od raka liječnici nazivaju sindromom obiteljskog raka. Između 70 i 80% svih zloćudnih tumora dojke nastaje sporadično (ne nasljedno) kao posljedica dugotrajne izloženosti unutarnjim i vanjskim štetnim faktorima čije djelovanje uzrokuje promjene u ćelijskim strukturama dojke koje u konačnici dovode do pojave zloćudnog tumora. Oko 10% zloćudnih tumora dojke javlje se u okviru nasljednog raka, dok se u oko 20% posto slučajeva radi o obiteljskom raku dojke. I nasljedni i porodični rak dojke nastaje kao posljedica prenošenja mutiranih ( oštećenih )  gena na potomstvo, a razlika je  u tome da se nasljedni rak javlja u mlađoj životnoj dobi, zahvaća obe dojke i nasljeđuje se autozomno dominantno što znači da će se u prosjeku javiti kod oko polovine potomak. Osim toga kod osoba kod kojih se rak javlja kao nasljedan postoji više genetskih promjena koje dovode do toga da se rak kod ovih osoba razvija ranije i čija je pojavnost gotovo 100%. Obiteljski rak javlja u srednjoj i starijoj dobi i razvija se tek onda kad i drugi zdravi gen doživi mutaciju.