Svaki deseti čovjek boluje od nekog poremećaja štitne žlijezde. Kako se radi o poremećajima koji su često zastupljeni, opisat ćemo detaljnije bolesti štitne žlijezde, kao i posljedice koje oni uzrokuju. Drugi razlog detaljnog opisa bolesti štitnjače je taj što pacijenti u našim medicinskim ustanovama često ostaju uskraćeni za informacije o ozbiljnosti bolesti od koje boluju, kao i o učinkovitosti lijekova koji su im propisani. Neki ne znaju ni tačan položaj štitnjače. Autori ovog teksta bave se proizvodnjom biljnih preparata koji regulišu rad štitnjače i to znaju iz vlastitog iskustva.
Napominjemo da se u velikoj većini slučajeva radi o benignim oboljenjima štitnjače, koja nisu opasna po život oboljelog. Savremena medicina dosta je napredovala u izučavanju bolesti štitnjače, a razvijene su i dosta pouzdane dijagnostičke metode. Postoje i odgovarajući lijekovi zavisno od oboljenja. Tu prije svega treba spomenuti hormonski nadomjesno liječenje, kod novorođene djece sa urođenom hipotireozom, koja zahvaljujući medicinskoj intervenciji nastavljaju normalan razvoj bez ikakvih problema. Međutim uprkos intenzivnom proučavanju medicina do danas nije uspjela pronaći lijek kojim bi se djelovalo direktno na normalizaciju funkcionisanja štitne žlijezde. Bolesti štitnjače se razvijaju postepeno i često dugo ostaju prikrivene. Žene oboljevaju četiri puta češće od muškaraca, a dodatan problem je i taj što se neki simptomi oboljenja štitnjače preklapaju sa klimaksom kod žena ( nervoza, nemir, nesanica, lupanje srca ), tako da se često problemi koje uzrokuje bolest štitnjače, pripisuje klimaksu.