U ovom i sljedećim tekstovima govorit ćemo o bolestima kod kojih se najčešće primjenjuje alogena transplantacija matičnih stanica krvi  (matične stanice uzete od srodnog ili nesrodnog davaoca ), a u sklopu opisa ovih bolesti posebno detaljno ćemo obraditi leukemije.  Da bismo razumjeli nastanak leukemija, odnosno ono što se o njihovom nastanku zna, prvo trebamo znati kako nastaju stanice krvi. Krv se sastoji od osam vrsta stanica. Osnovna stanica iz koje nastaju sve krvne loze je matična stanica krvi, koja se zbog svojih karakteristika naziva i pluripotentna matična stanica. Pod uticajem određenih signala ona ulazi u staničnu diobu i iz jedne stanice nastaju dvije stanice ćerke. Međutim ove dvije novonastale stanice ćeri nisu jednake. Jedna je jednaka stanici iz koje je nastala, dakle radi se o novonastaloj matičnoj stanici, čime se broj matičnih stanica održava, dok druga ima osobinu da se, zavisno o trenutnim potrebama organizma, pretvori u preteče ili mijeloidne loze kojoj pripadaju eritrociti, trombociti, neutrofilni granulociti, eozinofilni granulociti, bazofilni granulociti i monociti ili će njen razvoj ići u pravcu limfocitne loze i iz nje će se razviti ili B ili T limfociti. Uobičajeno je da se eritrociti nazivaju crvena krvna zrnca, trombociti krvne pločice, a sve ostale stanice krvi bijela krvna zrnca ili leukociti, kojih kako vidimo ima šest vrsta.